Tina 2005-04-22 10:11:39
Moj Boze, ponekad se pitam, zar je bas tako moralo biti,
moj Boze, ponekad se pitam, zar je dobro srce muslimanskog isana
moralo da se vadi Valjevskim, Uzickim i inim drugim srpskim kamama.
Moj Boze, ponekad se pitam, zar je muslimanski covjek
samo sto sevdah cuti, morao biti zaklan.
Pa sto to mi nismo isli u Negotin i Kraljevo i klali njihove majke,
sto to mi nismo postavili haubice na Zabljak, na Durmitor,
na Zlatibor i ubijali njihovu djecu.
Nismo, jer mi volimo, a oni mrze, ne svi, ali mrze.
Nase su dzamije popaljene, mihrabi poruseni, mezarja uzorana, njihove
crkve od Teocaka do Golaca niko ne dira.
Nase su majke i sestre silovane, a njihove se suncaju po Adi
ciganliji i ljetuju po Budvi.
Nasi su muhadzeri u Trogiru, Pakistanu, a njihovi se,
sram ih bilo setaju po Modrici, Dobojskim daidzama i
Prijedorskim avlijama
Mi ovdje u Bosni jedemo Norveskuu ribu sumnjivog datuma,
a oni beru nase alkatmere i ruze i sjede ispod grozda ,
gdje smo mi, samo mi Bajrame docekivali.
Boze moj, Bosanske gazde, Bosanske gazde i potomci Bosanskih begova,
hej ljudi moji gazde, gazde Bosanske cekaju u redu za tanjir graha,
a njihova fuqara po buvljim pijacama Zajecara prodaje almasli grane
i sorvane nasih nena, prodaje fuqara znoj i krv tezaka.
Prodaje fuqara ibrike i postekije po Pozarevcu,
prodaje fuqara vilenove goblene, vilenove goblene iz muslimanskih
kuca, vezene u nocima kad jos nije bila spaljena iluzija o uvali
moga djetinjstva na brdovitom Balkanu i kad je zaklana porodica
Huskica odgledala jos jedno nedjeljno popodne koje vodi Dunja Lango
Prodaje fuqara, a mi se glodjemo, prodaje fuqara pune muslimanske
sehare, a mi se glodjemo, prodaje srpska fu*ara wYslimansko
dostojanstvo, a mi se glodjemo, ye*em ja nas, ali neka , neka narode
moj, neka prodaje fuqara, neka prodaje,
jer ne mogu oni nakrasti koliko Musliman ima, ne mogu oni pobiti
koliko mi mozemo roditi.
I zato, ne zaboravi nikada narode moj, ne zaboravi nikada potoke
krvi sto se slivaju niz Soukbunar, Djidjikovac, Mejtas i Vratnik
ne zaboravi nikada i nemoj nikad halaliti.
Ne zaboravi mrtve bebe rodjene na Kosevskom brdu,
ubijene iz PAT-a, PAM-a, Boforsa,
mayku im j*bem, ne zaboravi i nemoj nikada halaliti.
Ako smo nekada morali halaliti, vise ne smijemo.
Zakuni se narode moj krvlju rahmetli Hajre Mesica i sakatom djecom
Bosanskom, da halaliti vise nikada neces.
Tko halali, dabogda ga rodjena djeca proklela, jer mi,
mi Muslimani ovaj rat nismo zeljeli, ali ako hocemo,
dobit cemo ga, jer u Bosni rjesenja nema
ili Dzehenem ili sloboda, kome to nije jasno neka ide iz Bosne
Tina
23.04.2005 16:22:01
Ne zastidi se!
Nemoj se nikada zastiditi svoje majke i njenih dimija, bosanske sinije i b*šce iz svoga djetinjstva, tevsije demirlije i bakrenog abdesnog ibrika i djuguma, nanine sehare, svoje iz djetinjstva avlije i kuce cardaklije.
Ne zastidi se naših tijesnih šefteli sokaka i osuncanih cvijetnih bosanskih caršija, babi*e tihe eglene i nanine šarene šamije, djedove žute hadjijske abanije i amidjinog crvenog u desno naherenog fesa.
Nikada se ne zastidi avlijskog prosca i tarabe, žutog u avliji duda, drvenog ahara i kucnog mutvaka. Ne zastidi se sestrine suze kada te je ispracala u Hrvatsku, Sloveniju, Ameriku i Australiju.
To je, Allahov robe, tvoja dimenzija, tvoj ukras i biser, tvoj* blago, ostalo od naših pradjedova, dobrih Bošnjana.
Ne zastidi se Božiji robe, strinine resedije, nutme, halebije, gurabije, cetenije, kvrguše, kljukuše, dilje, sutlije, pelteta i zerdeta! To j* Bošnjo tvoja koda, kojom te je Uzvišeni oznacio i odredio, zacrtao ti sudbinu da se rodiš u najljepšoj zemlji i djulistanu dunjaluckom, zemlji Bosni.
Ne zastidi se Bošnjo dajdžinih šalvara kada ih obuce i krene u svoju mahalsku džamiju, šalvare su dio tebe i ti si dio njih, iz šalvara si izašao i nikad se ne nasmij' kada ugledaš Bošnju da ih je obukao, znaj dobro šalvare su dio tebe i ti si dio njih, iz njih si izašao.
Ne zaboravi Bošnjo u dalekom svijetu, na cvijece: zambak, sabljicu, hadjibeg, kalanfir, (ka*anfil) majcinu dušicu, bosiljak, šekaik, pokraj cvijeca si uvijek prolazio kada si se umoran vracao i sa puta dolazio u svoju avliju iz džamije, škole, njive, igranja sa djecom na livadi...
To cvijece te je uvijek docekivalo pored avlijske staze ogradjeno okrecenim kamenjem i svojim mirisom ti iskazivalo najljepšu dobrodošlicu.
Ne zaboravi Allahov insanu gdje god bio da bio, ma koliko se trudio da nekome ugodiš i da se prilagodiš, uvijek ces biti ono što i jesi, Bošnjo i Musliman.
Ako je to tako, a jest sigurno, onda ne daj nipošto ono što si dobio u aman*t od Dragog Allaha i naših dobrih djedova, dobrih, lijepih i ponosnih Bošnjana, vjeru Islam, vatan Bosnu i naše lijepe obicaje, drage, bosanske adete.
Upamet!
Tina
23.04.2005 23:21:26
MOJA ZEMLJA
Na putu kuci:
sure hidrine,
vjecni snijeg i jarko sunce,
stare zidine
bijelih gradova
i crna muka zla i kuluka,
zulum gadova,
bol u srcu mom,
ali - to je dom
i ja sam tu na svom.
Moja je zemlja san u snovima,
ime joj je B*sna i Hercegovina.
Ova je zemlja silna, prkosna,
a njena je dusa moja Vrhbosna.
Tu, na Balkanu, u sred gudura,
zive dusi neiscrpnog,
teskog sabura
i teske osvete...
ako joj se ikad posvete,
znaces zauvijek,
bando pijana:
ova tla su nasom
hujom sijana!
Moja je zemlja san u snovima,
ime joj je B*sna i Hercegovina.
On* je b*sta cvjetnih redova,
besika od zlata mojih djedova.
Ljubavi moja,
daleko odavde
leze polja bez kukolja
i bez nepravde,
i bez nemira -
- ljepsa strana istog svemira...
Moja jedina, nemoj otici, ovdje cemo
djecu podici!
Moja je zemlja san u snovima,
ime joj je B*sna i Hercegovina.
On* j* bilo mojih njedara
i najljepsi zapis Maka Dizdara,
Ona je mati modrih brjegova,
posljednja zelja Husein-begova...
Saznaces zauvijek, bando pijana,
Bosna Srebrna je hujom sijana!
.
22.04.2005 10:29:32